Ova nova stvarnost nije plod znanstvene fantastike, već tehnologije koja je već duže dostupna i mijenja pravila igre. U zraku više nije buka strojeva, već tiha efikasnost robota koji se kreću po precizno definiranim mrežama. Što zapravo pokreće ovu tihu revoluciju i što ona znači za budućnost poslovanja i rada? Odgovori koje smo čuli od stručnjaka iz Kardexa i Primat Logistike mijenjaju način na koji bismo trebali razmišljati o automatizaciji.
Nije problem samo prostor – pravi razlog za automatizaciju je nedostatak ljudi
Česta je zabluda da je glavna svrha automatizacije skladišta oslobađanje dragocjenih kvadratnih metara. Iako je istina da sustavi poput vertikalnih karusela i AutoStorea radikalno smanjuju potrebnu površinu, govornici na konferenciji otkrili su da to često nije primarni motiv.
Stvarni pokretači automatizacije u Europi su visoka cijena rada i, što je još važnije, kronični nedostatak dostupne radne snage. Mnoge tvrtke ne ulažu u automatizaciju prvenstveno da bi uštedjele, već zato što jednostavno ne mogu pronaći dovoljno ljudi koji bi održali poslovanje. Kako je istaknuto, tvrtke moraju automatizirati kako bi uopće mogle ispuniti buduće zahtjeve proizvodnje i skladištenja jer imaju "premalo osoblja".
Ovaj problem dodatno je naglašen rastom e-trgovine. Manji broj artikala po narudžbi znači veći broj ukupnih narudžbi, što stvara ogroman promet i kompleksnost unutar skladišta. Upravljanje tisućama malih, pojedinačnih pošiljki ručno postaje neodrživo, što dodatno potiče potrebu za automatiziranim rješenjima koja mogu obraditi velike volumene s preciznošću.
Ovaj uvid mijenja percepciju automatizacije iz temelja. Ona više nije samo alat za optimizaciju troškova, već strateška nužnost za opstanak i rast. Time se u najvišim razinama upravljanja fokus pomiče s klasične kalkulacije povrata investicije (ROI), temeljene isključivo na uštedi prostora i radne snage, prema ozbiljnoj procjeni rizika za kontinuitet poslovanja. Pravi trošak više nije investicija u automatizaciju, već potencijalni prihod izgubljen zbog nemogućnosti pravovremenog ispunjavanja narudžbi.
Roboti i automatizirani uređaji ne kradu poslove, već ih čine humanijima
Strah da će roboti i umjetna inteligencija masovno zamijeniti ljude u skladištima bila je neizbježna tema. Jedno od ključnih pitanja postavljenih tkom konferencije bilo je: "Hoće li radnici izgubiti poslove ako postavimo AutoStore?" Odgovor je bio nijansiraniji i optimističniji nego što se očekivalo.
Iako uvođenje automatizacije dovodi do ušteda u broju potrebnih radnika (ekvivalent punog radnog vremena, engl. FTE), to često rješava problem tvrtki koje ionako ne mogu popuniti otvorena radna mjesta. Ključna promjena, međutim, nije u broju zaposlenih, već u prirodi samog posla. Automatizacija preuzima repetitivne, fizički najzahtjevnije i najmanje ergonomske zadatke.
Jedan od primjera došao je iz studije slučaja tvrtke SCL Logistika, predstavljene na konferenciji. Prije automatizacije, tvrtka se suočavala s dva izazova: ograničenim prostorom i nedostatkom radnika.
Implementacijom dva automatizirana Megamat VLM karusela, skladište je pretvoreno u visokoučinkoviti sustav koji koristi cijelu visinu prostora – “od poda do krova”.
Iz ugla zaposlenika posao se transformirao iz fizički iscrpljujućeg maratona kroz redove polica u procesom vođen zadatak na fiksnoj, ergonomskoj radnoj stanici gdje sustav donosi robu radniku. Na taj način, tehnologija ne eliminira čovjeka, već eliminira nehumane aspekte posla, čineći radno mjesto sigurnijim, ugodnijim i dugoročno održivijim za zaposlenike.
Ne morate uložiti sve odjednom: Revolucija počinje jednim strojem
Ideja o automatizaciji često priziva slike golemih, višemilijunskih projekata koji traju godinama i predstavljaju ogroman rizik – nešto što si mogu priuštiti samo najveće svjetske kompanije. Međutim, stvarnost moderne automatizacije je daleko fleksibilnija i pristupačnija.
Naglasak je na "korak po korak" pristupu. Tvrtke ne moraju transformirati cijelo skladište odjednom. Mogu započeti s jednom ili nekoliko jedinica – na primjer, "često počinju s jednim ili dva automatizirana uređaja, a zatim dodaju šest do osam" – i postupno širiti sustav kako im poslovanje raste. To omogućuje da investicija prati rast prihoda, umjesto da ga pretekne.
Ova skalabilnost je ključna filozofija koja stoji iza modernih rješenja, koje je u sklopu panela na konferenciji prezentirao tehnički direktor Primat Logistike, Danijel Topalović:
"...shvatit ćete da možemo ići korak po korak, od malih, odvojenih jedinica, a zatim sustav može rasti s dodatnim jedinicama i softverom..."
Ovakav pristup je presudan, posebno za mala i srednja poduzeća. On nije samo tehnička značajka, već ključni financijski pokretač koji drastično smanjuje početni rizik. Omogućuje tvrtkama koje si ne mogu priuštiti masivnu, jednokratnu investiciju da se upoznaju s tehnologijom i osiguraju da ulaganje u automatizaciju raste organski, zajedno s uspjehom same tvrtke.
Najveća inovacija je radikalna jednostavnost
Od svih kompleksnih robota i softvera na predstavljanju, inovacija koja je izazvala najglasnije odobravanje publike bila je ona usmjerena na radikalnu jednostavnost za krajnjeg korisnika – radnika u skladištu. Kao savršen primjer predstavljen je sustav "Color Picking", sofisticirana tehnologija dizajnirana za maksimalnu intuitivnost.
Sustav funkcionira tako što vodi radnika kroz proces komisioniranja pomoću boja. Svaki radnik i njegova kolica imaju dodijeljenu boju. Kada radnik uđe u prolaz između automatiziranih strojeva, zasloni na strojevima koji sadrže artikle za njegovu narudžbu zasvijetle u njegovoj boji. Proces postaje vizualno vođen, intuitivan i gotovo bez mogućnosti pogreške.
Koliko je ovaj sustav jednostavan za učenje najbolje govori podatak da je za obuku novog radnika potrebno svega desetak minuta.
"Sustav je inherentno jednostavan. Sam proces je intuitivan... Kada dovedete novog zaposlenika, obuka traje doslovno deset minuta i spreman je za rad, jer su radnje koje izvršava potpuno transparentne."
Ovaj primjer savršeno ilustrira modernu filozofiju dizajna automatizacije. Nije riječ samo o elegantnom dizajnu; ovo je izravan strateški odgovor na nedostatak radne snage spomenut ranije. Cilj nije stvoriti tehnološki kompleksne sustave, već osnažiti radnike tehnologijom koja dramatično proširuje bazu potencijalnih zaposlenika i smanjuje vrijeme potrebno za njihovu obuku na minimum.
Moderna skladišta rade u ekstremnim uvjetima: od zamrzivača do potresnih zona
Jedan od najčešćih mitova jest da su sofisticirani automatizirani sustavi osjetljivi i prikladni samo za standardne proizvode u idealnim, temperaturno kontroliranim uvjetima. Diskusija je pokazala da je istina upravo suprotna – moderna skladišna automatizacija dizajnirana je da bude iznenađujuće robusna i prilagodljiva.
Današnji sustavi sposobni su pouzdano raditi u nizu specijaliziranih i iznimno zahtjevnih okruženja, što im omogućuje primjenu u gotovo svakoj industriji. Evo samo nekoliko primjera koji su spomenuti:
- Smrznuta roba: Sustavi su projektirani za rad na temperaturama do -25 °C, što je ključno za prehrambenu i farmaceutsku industriju.
- Zapaljive i opasne tvari: Moguće je stvoriti posebna, odvojena i zaštićena područja unutar sustava s protupožarnim vratima, senzorima za plin i specijaliziranom ventilacijom.
- Čiste sobe (Clean Rooms): Sustavi se mogu instalirati u potpuno kontroliranim uvjetima potrebnim za proizvodnju farmaceutskih proizvoda i osjetljivih medicinskih instrumenata.
- Potresna područja: Strojevi se opremaju posebnim potporama i ojačanjima kako bi mogli sigurno funkcionirati u seizmički aktivnim zonama.
Ova svestranost dokazuje da automatizacija više nije nišno rješenje za jednostavna skladišta. Ona je postala temeljna komponenta infrastrukture za poslovnu otpornost, osiguravajući kontinuitet operacija u najizazovnijim okruženjima i industrijama.
Zaključak: Što nas sada sprječava?
Glavna poruka s ove konferencije je jasna: automatizacija skladišta više nije daleka budućnost rezervirana za odabrane. Postala je pristupačnija, usmjerenija na čovjeka i prilagodljivija nego ikad prije. Rješava stvarne probleme poput nedostatka radne snage, čini poslove humanijima i skalabilna je čak i za mala i srednja poduzeća. S obzirom da tehnologija više nije prepreka, pravo pitanje nije 'možemo li automatizirati?', već 'što nas sprječava da počnemo graditi pametniju i humaniju logistiku već danas?'