Poslije Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, građom je najbogatija knjižnica u Republici Hrvatskoj. Njen fond danas broji oko 400 000 knjiga i 12 000 serijskih publikacija, a u njenim specijalnim zbirkama krije se bogata građa rijetkih i vrijednih knjiga, zemljopisnih karata i atlasa, slikovnih materijala i muzikalija. Pri projektiranju arhive trebali smo uzeti u obzir sve navedeno, kao i estetske uvjete kompleksnog i zahtjevnog projekta Nacionalne i sveučilišne knjižnice, te se istima i prilagoditi.
Današnji brzi razvoj tehnologije između ostalog očituje se i u sve prisutnijoj digitalizaciji, kako dokumenata tako i knjižne građe. Posljedica toga su digitalni repozitoriji koji raspolažu velikom količinom digitalizirane knjižne građe smještene u prostore malog volumena. Usprkos digitalizaciji, osnova rada i postojanja svih knjižnica, a posebno sveučilišnih, je knjižni fond u izvornom, tiskanom obliku. Zbog stalnog i ubrzanog prirasta ne samo knjižnog fonda već i časopisa i drugih publikacija, u knjižnicama se javlja trajan problem smještaja i primjerenog čuvanja građe.
Kako bi se optimalno iskoristili prostori u kojima se čuva knjižni fond, koriste se pokretni knjižni regali. Kod već izgrađenih knjižnica, primjenom tih regala značajno se povećava kapacitet spremišta ( do 100%, a ponekad i više). Prilikom projektiranja novih knjižnica, kao što je to bio slučaj i sa Sveučilišnom knjižnicom u Splitu, odmah u začetku projekta pretpostavila se primjena pokretnih knjižnih regala. Na taj je način racionaliziran potreban volumen prostora predviđenih za spremišta knjiga, a to je imalo izravnog utjecaja na smanjenje troškova izgradnje.
Optimalizaciju iskoristivosti raspoloživog volumena prostora osigurava, kako modularna konstrukcija regala, tako i veliki izbor njegove opreme koja omogućava čuvanje svih danas poznatih oblika zapisa.
Primjena pokretnih regala, uvjetovana je međutim statikom građevine, odnosno nosivošću poda prostorije u kojoj se regali žele smjestiti. Naime zbog velikog statičkog opterećenja proizašlog kao posljedica težine knjiga i zgusnutog razmještaja regala, iste nije moguće smjestiti u bilo koji prostor.
Kod već izgrađenih knjižnica, posebno onih koje nisu planski građene za tu namjenu, praktički jedino moguće rješenje za primjenu pokretnih regala je njihov smještaj u podrumski prostor.
Kod projektiranja i izgradnje novih prostora, moguće je predvidjeti smještaj pokretnih regala bilo gdje u građevini uz pretpostavku pravilnog izračuna statike te dimenzioniranja nosive konstrukcije.